Rodna kuća Stjepana Mihalića, na Gornjoj Gazi 3, do kraja lipnja bit će obnovljena, a potom postati riznica ostavštine obitelji Mihalić u kojoj će biti održavane književne večeri i predavanja.
Ova je zgrada jedna od 5 zaštićenih kulturnih dobara za koje je Grad Karlovac dobio bespovratna sredstva iz Fonda solidarnosti EU za sanaciju šteta nastalih u potresu. Nakon tog, 29. prosinca 2020., kuća je proglašena neupotrebljivom, a Ana Hranilović Trubić, pročelnica Upravnog odjela za gradnju i zaštitu okoliša, za današnjeg je obilaska gradilišta podsjetila je da je za taj objekt Grad s Ministarstvom kulture i medija, lani u lipnju, sklopio ugovor od dodjeli bespovratnih 316.875 eura, za projektiranje i radove na konstrukcijskoj obnovi.
– Uklonjeno je staro krovište, žbuka s unutarnjih i vanjskih zidova, zabatni zid, izbetoniran temelj na kojem će biti novi zid, u prizemlju uklonjen stari pod radi izvedbe novog s hidroizolacijom. Svi djelomično urušeni zidovi su demontirani, a bit će izvedeni radovi na horizontalnim i vertikalnim serklaži radi ojačanja cijela konstrukciji, te, na kraju, novo krovište. Izvođač radova je Gips-Mont, a nadzor obavlja Kanova. Svi radovi i aktivnosti vezani za ovu konstruktivnu obnovu moraju biti gotovi do kraja lipnja, ispričala je pročelnica Hranilović Trubić.
Obnovljenu rodnu kuću Stjepana Mihalića koristit će Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić. I to za najbolju moguću namjenu: u nju će smjestiti ostavštinu obitelji Mihalić koja je Knjižnici predana 2018. godine.
– Radi se o dvije tisuće jedinica grupiranih u pet zbirki: osobni dokumenti, rukopisi, knjige i periodika, umjetnine i gramofonske ploče. Veseli nas posebno što je u toj ostavštini 19 rukopisa Slavka Mihalića i 34 rukopisa Stjepana Mihalića. U ovoj kući održavat ćemo Mihalićeve dane, koje organiziramo od 2017., te književne večeri i predavanja na kojima ćemo predstavljati autore književnih djela, dramaturge, publiciste… a sve u cilju razvoja kulture u Karlovcu, najavila je Kristina Čunović, ravnateljica Knjižnice.
Gradonačelnik Damir Mandić kazao je da za svih pet javnih objekata, zaštićenih kulturnih dobara – uz Mihalićevu kuću, to su Gradski muzej, Kamod, Hrvatski dom i Mala zgrada gradske uprave – nakon završene konstruktivne obnove za koju su dobivena sredstva iz Fonda solidarnosti, valja naći dodatna, za njihovu cjelovitu obnovu.
– Ovaj projekt Gradske knjižnice potiče nas da se sav postupak obnove i stavljanja u funkciju objekta ubrza, da to ne bude nešto što ćemo dugo čekati. Ovaj objekt je i primjer kako javne zgrade vraćamo u funkciju, dajemo im sadržaj, a to će, nadamo se, biti i poticaj privatnim vlasnicima da krenu tim putem, poručio je gradonačelnik Mandić.
