S bogatom povijesti bicikliranja, nedavnom titulom „najbiciklističkijeg grada u Hrvatskoj“, te sjajnim mogućnostima za vožnju bicikla, Karlovac u budućnosti planira biti još još bolji za bicikliranje, a onda i zdraviji i zeleniji grad.
Što ka tom cilju napraviti, pokazat će Studija razvoja biciklističke infrastrukture, što ju je izradio Prometni fakultet iz Zagreba.
– Studija će uskoro biti predstavljena. Ciljevi će biti ostvarivani u skladu s mogućnostima kako bismo unaprijedili postojeću infrastrukturu i izgradili novu, najavio je Dario Greb, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo.
U Karlovcu je gotovo 35.000 metara biciklističkih staza i traka odvojenih od kolnika, biciklističkih traka na kolniku više od 2.000 metara, mješovitih pješako-biciklističkih površina 4.500 m, te oko 200 komada vertikalnih prometnih znakova.
– Previđene su nove biciklističke magistrale koje će spajati krajnje dijelove grada i posebna parkirališta za bicikle. Nadamo se da ćemo mi u gradu bicikle koristiti još više, što će doprinjeti i našim nastojanjima da doista budemo zelen grad, ne samo po parkovima, a vjerujemo i da ćemo postati još atraktivnije odredište cikloturizma, napomenuo je gradonačelnik Damir Mandić.
Bogata je tradicija biciklizma u Karlovcu: prvi biciklistički klub u njemu osnovan je 1885. godine, prvi dokument o reguliranju biciklističkog prometa u Karlovcu je Vozni red, što ga je Gradsko poglavarstvo donijelo 26. ožujka 1895., a Karlovac je i dom kostotresca iz 1867., najstarijeg očuvanog bicikla na pedale u Hrvatskoj.
Generalna skupština UN-a je na zasjedanju u travnju 2018. proglasila 3. lipnja Svjetskim danom bicikla, s ciljem osvješćivanja o mnogostrukim koristima korištenja bicikla, te posvećivanja pozornosti biciklu u razvojnim strategijama i njegovu uključivanju u međunarodne, regionalne, nacionalne i lokalne razvojne politike i programe.
