Poplave koje su od 17. do 20 svibnja zahvatile Karlovac, napravile su štete od gotovo 16,8 milijuna eura, najviše na građevinama.
Pokazuje to konačna procjena štete, što ju je sačinilo gradsko Povjerenstvo i dostavilo Karlovačkoj županiji, koja će ga pregledati i poslati Državnom povjerenstvu na daljnje postupanje.
Nakon što je 1. lipnja za Karlovac proglašena prirodna nepogoda – poplava, zaprimljeno je 420 prijava šteta. Sve te lokacije obišlo je 18 stručnih timova i napravilo procjenu štete. Njih 12 obišlo je fizičke osobe i procjenjivalo štetu na stradalim kućama i gospodarskim objektima, 4 tima bila su zadužena za procjenu šteta na infrastrukturi i na cestama, a 2 tima bila su zadužena za štete koje su prijavile pravne osobe.
Po konačnoj procjeni, šteta iznosi 16,755.145 eura, od kojih se 8,823.166 eura odnosi na štetu nastalu na imovini pravnih, a 7,931.979 eura na imovini fizičkih osoba. Najveća šteta, od 14,903.244 eura, nastala je na građevinama: onih u vlasništvu pravnih osoba 8,405.534 eura, a u vlasništvu fizičkih osoba 6,497.710 eura. Šteta na obrtnim sredstvima na poljoprivredi procijenjena je na 901.305 eura, a na opremi 733.791 euro, na dugogodišnjim nasadima 154.990 eura, na zemljištima 49.630 eura, ostalim dobrima 9.240, a u stočarstvu 2.943 eura. Odluku o visini iznosa za naknadu šteta donijet će država, a Grad je, neovisno o tome, za pomoć građanima kojima su u poplavama stradali stambeni objekti osigurao 300.000 eura, te još 120.000 eura za poljoprivrednike.
Inače, svibanjska poplava je treća u godinu dana u Karlovcu. Isto područje stradalo je i 18. rujna i 11. prosinca 2022., ali je tada materijalna šteta bila manja i nije bilo uvjeta za proglašenje elementarne nepogode.
Nema uvjeta ni za proglašenje elementarne nepogode prošlog tjedna, kada je Karlovac u nekoliko navrata pogodilo olujno nevrijeme, s jakim vjetrom, tučom i kišom. Od 19. do 23. srpnja operativne snage, vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Karlovac i dobrovoljnih vatrogasnih društava, imale su 181 intervenciju na sanaciji krovišta na kućama i zgradama, te uklanjanju polomljenog drveća s prometnica i kuća. Također, povjerenici Civilne zaštite u gradskim odborima i mjesnim četvrtima na svojim su područjima dodatno javljali sve potrebe s terena, a stanovnicima su na raspolaganju i dalje.
